Strateški partner

Krajem jednog davnog ljeta, negdje pri završetku osnovne škole, nažicah od staraca 500 dinara. Banknotom s likom Nikole Tesle, u jedinoj petrinjskoj knjižari, onoj u Nazorovoj, kupih „Veliki rječnik stranih riječi” Bratoljuba Klaića; izdanje Zore iz Zagreba, 1972. Edicija u A5 formatu na novinskom papiru. Knjižurina od 1440 stranica tako je ispala i deblje no što je bilo prikladno za listanje. Stoga vjerojatno i jeftinija. 250 dinara je koštala. Dobro se sjećam. Piše to i olovkom na posljednjoj, unutarnjoj, stranici plavih korica. Kusur od 250 dinara potroših na neke pizdarije. Toga se ne sjećam baš dobro. Koliko su tada uistinu bila vrijedna ta sredstva povučena iz kućna budžeta, djelom utrošena na obrazovnu infrastrukturu, teško je danas dokučiti? Znam da sam Rječnik dugo gledao u izlogu: onako strateški čekajući da inflacija napravi svoje. Bio je to dobro investiran novac. Kako bilo da bilo, Rječnik mi postade tihi, strateški, partner.

Često druženje s Rječnikom dosta mi je pomoglo da ne ostanem malograđanska seljačina koja poslušno klima glavom dok joj sugovornik lupeta gluposti. I poprilično odmoglo, jer nekad je korisnije samo strateški mudro klimati glavom. Cijenim da se obrazovanje ne stiče samo strateški, u školi, već i onako usput, neplanski, kroz život. Doduše, isto to misle i svi mladi danas. Njihovi roditelj, s druge strane, uvjereni su da je dobra strategija obrazovanja šesnaest sezona zaredom, svake jeseni, potrošiti tisuću, dvije, kuna i da će potom sjedeće radno mjesto njihova potomka biti dosmrtno osigurano. To možete vidjeti i po tome što isti s jeseni panično obilaze knjižare i antikvarijate u potrazi za knjigama koje će njihov porod učiniti intelektualcima, a koje, iskreno govoreći, teško da će njihovi mladunci ikad i otvoriti.

Taj me Rječnik sasvim lijepo služio do Rata. A onda je nekim čudom završio s najskupljim knjigama iz osobne knjižnice. Jednog rujanskog jutra 91. spakirala mama u oronuli, drveni, vojnički kofer mog starog dvadesetak najvrjednijih primjeraka po vlastitu odabiru. Pa su te knjige zajedno sa mnom prešle preko Kupe. Petstotinjak preostalih knjiga, uglavnom prirodoslovno-matematičke problematike, što sam strateški kupovao po zagrebačkim antikvarijatima, ostalo onima što su skupljali bijelu tehnike po kućama izbjeglih Petrinjaca. Meni i danas namami osmjeh na lice pomisao na tipove sa šajkačama kako tegle knjige. Moglo je tu biti i preko tone papira. Ne znam je li RSK imala strategiju otkupa papira, ali tržište polovnih knjiga sigurno nije postojalo.

Danas koristim Domovićevu inačicu Rječnika stranih riječi. Iz jednostavnog razloga, jer je u elektronskom, pdf, formatu i lako se pretražuje. Uvijek je strateški nosim sa sobom na USB memoriji. Na privjesku s ključevima od auta; zajedno s MultiPlus karticom i vjenčanim prstenom. Nešto sam malo bodova zbog toga izgubio kod strateške partnerice, ali nadoknađujem to bodovima na MP kartici. Kažem strateške jer već preko četvrt stoljeća najdraža i ja dijelimo prihode i rashode i pri tom nastojimo dvoje djece osposobiti za samostalan život. U početku dostajaše tek strast ljubavna zagrljaja. Poslije ustrebaše puno više ljubavi. Sada, pri samom kraju tog procesa, treba puno zajedništva i suradnje; strateškog partnerstva. Uskoro nam djeca više neće biti porezne olakšice. Trebat će osmisliti novu strategiju zajedničkog života.

Riječ strategija rabim od najranijeg djetinjstva, još dok smo se po susjedskim štagljevima igrali partizana i Nijemaca, kauboja i Indijanaca; ili jednostavno skrivača. Riječ strategija nije mi strana i oduvijek sam je vezao uz neku vrstu ratovanja i borbe. Ne budi lijen, ipak sam išao provjeriti u Rječnik. Uistinu:
strategija (grč. strategia) znanost o vođenju rata, ratna vještina; knjiga o ratnoj vještini
strategijski (grč. stratogikos koji se tiče vojskovođe; sposoban voditi vojsku koji se tiče vođenja ratnih operacija, ratne vještine
partner (engl. partner, fr. partenaire) sudionik, partner u plesu, u kartanju itd.
Da, u redu je. Do sada sam izraz strateški, strateški ispravno upotrebljavao. Možda mrvu prečesto.

No vjerujte, nisam jedini koji ovih dana pretjerano koristim pridjev strateški. Uzmimo na primjer izraz: „strateški partner“. Bez njega nema umna članka o hrvatskoj ekonomiji. „Strateški partner“ je kamen mudraca i eliksir života hrvatske ekonomije istodobno. Dva u jedan. Kad god se nad domaćim privrednim horizontom nadviju sivi oblaci stečaja, pred stečaja ili stečaja pod posebnim okolnostima, bankrota, ekonomski analitičari zazivaju „strateška partnera“. A to je često. Prečesto. Da postoji haški sud za novinare i ine portalske pismoznance, mnoga bi piskarala završila u zatvorima zbog prekomjerne upotrebe složenice „strateški partner“.

Nažalost kolikogod rječnici bili debeli i pametni uvijek im nešto promakne. Pojedini izrazi s vremenom dobiju i neka druga, dodatna, značenja koja autorima bijahu nepoznata u vrijeme stvaranja rječnika. Jezik je živi organizam koji svoje značenje crpi iz svakodnevnice. Iz uporabe. Prisjetimo se samo:
„Svojedobno smo tražili Strateškog Partnera za INU. Nađosmo ga u MOLu. Za 505 milijuna dolara. Sad nam se MOL više ne sviđa. Vlada bi INU nazad. Da bi je opet prodala novom Strateškom Partneru.”
U stvarnosti se odvijalo ovako:
„Vladi ustrebalo para, pa je odlučila prodat INU, a da je zapravo ne proda. Našao se tu MOL. Vlada uzela laku lovu sretna jer je namagarčila drugu stranu, MOL. Kada se novac istopio postalo je jasno da je MOL namagarčio Vladu. Nastalo je natezanje; malo po sudovima, malo po novinama. Govorka se da bi mogle uslijediti još neke mađaronske muljaže. Ovaj puta većih razmjera.”
Leksički gledano:
– strateški partner – onaj tko pokušava koga prevariti ili onaj koji je prevaren. Sudionik u prijevari, muljaži

Gledam gospodina Končara. Realizirao čovjek neke poslovne po svijetu. Sklopio Partnerstava i partnerstava. Sakupio nešto kapitala. Sad bi ovi naši da im bude Strateški Partner. Jednom ga već izradiše. Starci najboljeg domaćeg živućeg pjevača. Teško da će opet. Ali nikad se na zna. Histrijani. Veliki meštri muljaža s tuđim novcem. Ali je i Danko veliki strateški partner. Veliki! Namjerio se junak na junaka. Strateški Partner na Strateškog Partnera.

Darko Androić

Darko Androić rođen je u Sisku. Osnovnu i srednju školu završio je u Petrinji. Stekao je doktorat prirodnih znanosti iz fizike. Radi kao profesor na PMF Zagreb. Kao eksperimentalni fizičar bavi se istraživanjima subnukleonskih svojstava materije.