Autor: Miroslav Šantek Cobra
Prije nekoliko dana redatelj, scenograf i autor dramatizacije Saša Anočić je na kazališne daske zagrebačke Gavelle oživio predstavu “Kiklop” – po romanu Ranka Marinkovića iz 1965., klasičnom djelu hrvatske književnosti 20. stoljeća kojeg neki smatraju prvim postmodernim hrvatskim romanom. Predstavu “Kiklop” publika nije mogla na kazališnim daskama vidjeti čak 40 godina i za ovu premijeru u Gavelli tražila se ulaznica više.
1982. godine Antun Vrdoljak je snimio istoimeni film u kojem mladi intelektualac Melkior Tresić u predratnom Zagrebu panično bježeći od pomisli da mora odslužiti vojni rok provodi vrijeme u boemskim kavanama gdje se pije i ljubi, gdje plejada zanimljivih likova na rubu ludila provodi dane i noći i očekuje gadnu promjenu koja će uskoro doći u cijelom svijetu – novi veliki rat je pred vratima. U tom kaosu, besmislu i učestaloj anksioznosti, Melklior se zagleda u ženu kojoj u svojoj glavi nadjene ime Vivijana, ženu koju su svi drugi imali, samo on nije…. Melkliora je u filmu igrao Frano Lasić, a film je svakako za preporuku. Sjajna kamera i kadrovi starog Zagreba upotpunjeni su fotografijama snimljenim prije stotinjak i više godina, a u kavanama u kojima se u filmu odvija dobar dio radnje pojavljuju se na trenutak zanimljivi detalji. U gomili lica, dima, alkoholnih pića i čaša, na zidovima vise i fotografije i reklame toga doba za petrinjsku tvornicu Gavrilović – čuvenu tvornicu salame i sušena mesa. Na filmskoj traci pojavljuje se i stara zgrada na kojoj piše: Prva hrvatska tvornica salame.
Ta čuvena stara zgrada je postojala sve do novog rata koji se dogodio nakon velikog “kiklopovskog”rata na ovim prostorima. U rujnu 1991. teško je oštećena u napadu srpskih snaga na središte grada tenkovima, a potpunom okupacijom i nastankom tzv. Republike Srpske Krajine (1991.-1995.) zgrada Prve hrvatske tvornice salame je potpuno uništena. Okupator od nje nije ostavio ni kamenčić, a nakon što se Domovinski rat završio, ovo zdanje, nažalost, nikad nije obnovljeno i ponovno izgrađeno. Danas je na tom mjestu velika rupa – prazan prostor koji služi kao zemljano prakiralište. Međutim, dok je još uvijek živih Petrinjaca koji se sjećaju ove zgrade i ona postoji.
Baš kao i Kiklop.
