Foto: Lajos Deák Ébner, Žeteoci na povratku kući, 1881., ulje na platnu, Mađarska nacionalna galerija, Budimpešta (Ideal i stvarnost: Prvo zlatno doba mađarskog slikarstva i začeci hrvatske moderne umjetnosti)
Donosimo kratak pregled aktualnih izložbi koje možete razgledati u Galeriji Klovićevi dvori!
Ideal i stvarnost: Prvo zlatno doba mađarskog slikarstva i začeci hrvatske moderne umjetnosti
od 23. listopada 2024. do 19. siječnja 2025.
„Ideal i stvarnost: Prvo zlatno doba mađarskog slikarstva i začeci hrvatske moderne umjetnosti“ zajednički izložbeni projekt Galerije Klovićevi dvori i Muzeja lijepih umjetnosti / Mađarske nacionalne galerije iz Budimpešte.
Izložba predstavlja zlatno doba mađarskog slikarstva u širokom stilskom i tematskom presjeku razdoblja kroz djela slavnih umjetnika: Mihályja Munkácsyja, Pála Szinyeija Mersea, Lászla Mednyánszkyja, Viktora Madarásza, Gyule Benczúra, Bertalana Székelyja, Károlya Lotza, Lászla Paála, Lajosa Deáka-Ébnera i Tivadara Zemplényija.
Mađarskim umjetnicima pridruženi su i hrvatski umjetnici druge polovice 19. stoljeća (Antun Aron, Joso Bužan, Ivan Tišov, Nikola Mašić, Bela Csikos Sesia, Vlaho Bukovac, Mato Celestin Medović, Emanuel Vidović, Menci Clement Crnčić, Dragan Melkus, Oton Iveković) koji su postavili temelje razvoja slikarskoga modernizma u Hrvatskoj.
MARA BRATOŠ / FOTOGRAFIJE
do 17. studenoga 2024.
Nakon brojnih monografskih izložbi koje je ova autorica ostvarila u protekla gotovo tri desetljeća rada, ova izložba predstavlja presjek njezina opusa.
U vremenskom rasponu od ranih 90-ih godina prošlog stoljeća do najnovijih radova, nastalih 2024., izložba nastoji ukazati na važnost njezina opusa za hrvatsku fotografsku scenu, posebno žensku fotografiju. Struktura i značenjska matrica tog opusa je refleksija evolucije svijesti autorice koja je svoj opus izgradila u rasponu od medija fotografske slike kao reprezentacije i njezine dekonstrukcije do medija fotografske slike kao performativnog čina.
Misterij majstora Fortezze – Europska baština šibenskoga gravera
do 10. studenoga 2024.
Prvom monografskom izložbom majstora Oracija Fortezze Galerija Klovićevi dvori predstavlja europski značaj šibenskog majstora zlatara i gravera koji je na svojim vrsno graviranim mjedenim vrčevima i pladnjevima pokazao nevjerojatno poznavanje antike, klasične literature kao i poznavanje suvremenih likovnih smjernica. Bio je među rijetkim primijenjenim umjetnicima koji su u to vrijeme potpisivali svoja djela i to, ne samo što se potpisivao svojim imenom i prezimenom, već je isticao da je Šibenčanin ili da je djelo rađeno u Šibeniku.
Vrijednost i značaj majstora Fortezze premašuju granice hrvatske povijesti umjetnosti te se njegov opus treba gledati u europskim okvirima. Izložba uz novu valorizaciju i svježu afirmaciju ukazuje na nesumnjiv europski kontekst stvaralaštva ovog domaćeg kasno-renesansnog majstora.
Jedna za sve – Sve za jednu / Klub likovnih umjetnica 1927. – 1940.
do 3. studenoga 2024.
Veliki izložbeni projekt Muzeja za umjetnost i obrt, Jedna za sve – Sve za jednu / Klub likovnih umjetnica 1927. – 1940. u Galeriji Klovićevi dvori donosi iscrpan prikaz djelovanja i recepcije umjetnica članica Kluba likovnih umjetnica osnovanog u Zagrebu 1927. godine kao prvog i jedinog ženskog likovnog udruženja u prvoj polovici 20. stoljeća na ovim područjima.
Klub likovnih umjetnica osnovan je poslije samostalne izložbe Naste Rojc u Londonu 1926. godine nakon koje je dobila poziv engleskog Women’s International Art Cluba za sudjelovanje na njihovoj izložbi 1927. godine. Nasta Rojc poziva i slikarice Linu Crnčić Virant, Zdenku Ostović Pexidr-Srića i Lucie Kučera Buhmeister da sudjeluju na istoj, a kako bi se njihov zajednički nastup bolje i lakše organizirao rađa se ideja o osnivanju Kluba likovnih umjetnica. Pored inicijatorica Naste Rojc i Line Crnčić-Virant, istaknute članice Kluba bile su Zdenka Ostović-Pexidr Srića, Cata Dujšin-Ribar, Mila Wod, Vjera Bojničić, Mary Stiborsky, Zenaida Bandur, Lucie Kučera-Buchmeister, Leopoldina Auer-Schmidt, Mira Mayr-Marochino, Danica (Duna) Peklić-Peyer. Klubu su se slijedećih godina pridružile i umjetnice iz Slovenije, BiH, kao i umjetnice iz Srbije koje nisu bile članice ali su gostovale na izložbama Kluba.
Izložba temeljena na višegodišnjem istraživanju kroz dvjestotinjak radova, većinom slika, grafika, skulptura, djela primijenjene umjetnosti i arhivskog gradiva, posuđenog iz dvadesetak umjetničkih institucija iz Hrvatske i Slovenije te desetak privatnih zbirki, predstavlja stvaralaštvo prvih generacija akademski školovanih umjetnica.
Komentari