Sutra se, u četvrtak 12. prosinca 2024. s početkom u 19 sati, u Galeriji Klovićevi dvori, Jezuitski trg 4, Zagreb, otvara izložba „Sjaj u tami: Nizozemsko slikarstvo 17. stoljeća u hrvatskim zbirkama“.
Autor izložbe: Ivan Ferenčak, Strossmayerova galerija starih majstora HAZU Kustosica izložbe: Valentina Bach, Galerija Klovićevi dvori
Izložba ostaje otvorena do 9. ožujka 2025.
„Sjaj u tami: Nizozemsko slikarstvo 17. stoljeća u hrvatskim zbirkama“ prva je izložba u novom izložbenom ciklusu Klovićevih dvora pod radnim naslovom: „Zlatna razdoblja europske umjetnosti – primjeri iz hrvatskih zbirki“, a obuhvaća stotinjak slika i grafika, predmete umjetničkog obrta te rekonstrukciju ženske odjevne kompozicije, izrađene prema „Portretu otmjene dame“ iz Muzeja Mimara na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Izradile su je izv. prof. dr. sc. Irena Šabarić Škugor i asistentica Franka Karin uz pomoć prof. dr. sc. Katarine Nine Simončič. U izradi su sudjelovale i studentice diplomskog studija Tekstilni i modni dizajn, smjera Kostimografije.
Djela likovnih umjetnosti koja su tijekom 17. stoljeća na sjeveru Europe stvarali nizozemski majstori u suvremenim hrvatskim javnim zbirkama koncentrirana su na sjeveru zemlje. Uz izuzetak pojedinaca poput kardinala Jurja Haulika (1788. – 1869.) i biskupa Josipa Jurja Strossmayera (1815. – 1905.) koji su tijekom 19. stoljeća sakupili ograničen broj slika nizozemskih majstora, većina izloženih slika u Hrvatsku je prispjela u 20. stoljeću.
Iako biskup Strossmayer nije prikupio veći broj djela nizozemskog slikarstva, njegov angažman u drugoj polovici 19. stoljeća i otvaranje galerije starih majstora prije stotinu i četrdeset godina dalo je poticaj drugim donatorima da obogate javnu galeriju koja nosi njegovo ime. Zahvaljujući naknadnim obogaćivanjima fundusa donacijama i otkupima Strossmayerova galerija danas je s četrdesetak slika najbogatija zbirka nizozemskog slikarstva 17. stoljeća u Hrvatskoj. Osim što su se umjetnine skupljale u muzejima, u prvim desetljećima 20. stoljeća djela nizozemskih majstora završavaju i u privatnim zbirkama.
Gotovo trećina umjetnina predstavljenih na ovoj izložbi u dvije zagrebačke javne zbirke kao dar Ante Topića Mimare (1889. – 1987.) importirana je iz inozemstva. U pozamašnoj zbirci koja je za njegova života narasla na oko četiri tisuće umjetnina svih vrsta, stilova i razdoblja svoje je mjesto našlo i nekoliko desetaka nizozemskih slika 17. stoljeća. Prvu darovnicu kojom su slike uključene u Strossmayerovu galeriju Topić je sklopio 1967. godine, a umjetnine su u Galeriju pristizale u nekoliko navrata te su javnosti najzad predstavljene na izložbi organiziranoj 1969. godine. Nekoliko godina kasnije (1973.) Topić je sklopio drugu darovnicu na temelju koje je još veći dio njegove zbirke namijenjen utemeljenju muzeja koji će nositi njegovo ime: Muzej Mimara. Od sklapanja tog darovnoga ugovora do konačnog otvorenja Muzeja 1987. proteklo je petnaestak godina, a ova izložba prva je prilika da se Topićevo kolekcionarstvo nizozemskih majstora ili njihovih kopista sagleda u cjelini.
Druga opsežnija zbirka importirana u istome razdoblju, ona biskupa Đure Kokše (1922. – 1998.), u Hrvatsku je pristigla također kao zaokružena cjelina oblikovana na inozemnim umjetničkim tržištima. Prvi popis zbirke sastavio je Đuro Vanđura, a među stotinjak starih majstora nekoliko je slika pripisao nizozemskim i flamanskim majstorima.
Izložba „Sjaj u tami: Nizozemsko slikarstvo 17. stoljeća u hrvatskim zbirkama“ pruža pregled nizozemskog slikarstva, grafike i crteža u hrvatskim zbirkama. Budući da su brojne od izloženih umjetnina javnosti dostupne tek u rijetkim prilikama poput ove izložbe, opsežan katalog u kojem su ta djela iscrpno obrađena kroz stotinu i osam kataloških jedinica uvelike će doprinijeti poznavanju toga korpusa barokne umjetnosti u Hrvatskoj.
Komentari