Autor: Marjan Gašljević
Foto: Luce i Matko peku pečenicu
“Pečenica” je stari običaj povodom božičnih blagdana na Banovini. Namjerno kažem “pečenica” jer to je izvorni naziv za prase koje se peče na ražnju uz vatru najčešće na Badnjak da bi se “načela” poslije povratka s polnoćke.
Uz Božić kod Hrvata na Banovini vezani su mnogi običaji, a jedan od njih je upravo i ta “pečenica”. Zanimljivo je da se je prema veličini pečenice mjerila i veličina gazde – domaćina pa su se nerijetko na ražnju našli i “komadi” preko stotinjak kilograma. Sjećam se jedne takve prigode iz mog djetinjstva kada sam sa svojim djedom Jurom cijeli dan (i noć) vrtio pečenicu cca 120 kilograma.
Kada bi se posvršavali svi poslovi oko kuće i blaga te se obitelj okupila u kući tada bi starješina kuće u kuću “unosio” Božić. Obično bi to radio djed uz pomoć unuka kojih, blago Gospodinu, tada i nije nedostajalo. Unosila bi se slama, pomiješano žito u posudi gdje bi se poslije zataknula svijeća, mlada pšenica zasijana na sv. Luciju koja je svojom veličinom pokazivala kakva će biti iduća sjetva ka oi vrijeme u tih 12 dana od Lucijina goda do Božića, “letnica” (posebno pečen kruh) te bi se uz upaljenu svijeću izmolile molitve za obitelj, ljetinu i blago. Djed bi, noseći breme slame u stolnjaku s upaljenom svijećom u ruci ulazio u kuću govoreći: “Evo nam Božića.” Za njim bi ulazili i unuci, pomagači, noseći posudu s žitom i posudu s pšenicom zasijanom na sv. Luciju, te “letnicu”. Po ulasku u kuću djed bi molio “Božića” za zdravlje obitelji, blagostanje, urod polja i za sva ostala dobra koja su činila život na selu. Baka bi, po ulasku u kuću svetom vodom blagoslovila “donosaće” Božića uz prigodnu molitvu. Na obiteljskom stolu nije bilo ništa. Djed bi iz stolnjaka istresao slamu pod stol te tada, prigodno moleći, preko cijelog stola napravio križ žitom iz posude. Poslije toga na stol bi se prostro stolnjak, a na njega bi se slagala posuda s ostatkom žita i utaknutom svijećom, mlada pšenica, “letnica” i sveta voda. Ovako je stol bio postavljen do “Mladog Božića”. Žene bi tada na stol postavile badnjačku večeru. Svi bi zajedno izmolili “Oče naš” te sjeli blagovati. Blagovalo se, kako priliči Badnjaku – posno. Jeo bi se posni sir i prežgana juha a posebno zanimljiva kombinacija bila mi je češanj češnjaka umočenog u med.
Poslije večere čekao bi se odlazak na polnoćku, a vrijeme se koristilo za kićenje bora šarenim šećernim bombonima i lješnjacima i orasima umotanim u šarene papiriće. Limaći bi se obično igrali u slami pod stolom a odrasliji bi “pucali” karabitom i limenkama od sode (što je pak posebna priča). Na Badnjak obitelji su uvijek bile skupa. Na polnoćku bi se odlazilo ranije pjevajući, a sama polnoćka je bila jedinstvena po “godišnjacima” koji bi dolazili na misu samo tom prigodom pa bi ih često zezali da će na njih “pasti zvono” ako dođu češće. Sama polnoćka je uvijek bila poseban svečani događaj pa bi se poslije mise obično okupilo “kolo” za momke i djevojke, a mi malci bi žurili kući zagristi prvi zalogaj pečenice. Ne mogu ne spomenuti i onu drugu radost za nas djecu – kolače. Nije to bio prevelik izbor svakovrsnih slastica. Najviše smo se radovali breskvicama kojih bi nam količina bila ograničena. Pored njih na stolu bi bila i gibanica od sira, rogača ili oraha te suhi kolačići različitih oblika. I to je bilo to, bez krem i šam.
Pečenica je bila jedan specifičan problem. Naime, pečenica se nije načinjala i rezala po guštu nego redom – od glave (vrata) pa bi taj prvi zalogaj najčešće (obzirom na težinu pečenice) bio vrlo mastan. Kod stokilaša i poslije cjelodnevnog pečenja na vratini bi bilo bar četiri prsta špeka. I tako, ukratko, ide priča s pečenicom. I sami smo pokušali kod naših malaca a i malo većih stvoriti ugođaj pečenja pečenice i podsjećanje na te stare običaje. Oni su uživali u slobodi skakutanja oko vatre, mazanja kruha i druženja, a mi stariji u ugodnoj priči uz vatru i čašici domaće pijače. A sad nek se pečenica hladi a malci ugodno sanjaju i da im, bar malo, u sjećanju ostane taj stari banijski običaj a Vama koji čitate (eventualno) ovaj osvrt želim blagoslovljene božićne blagdane te sretan i radostan Božić.
Komentari