U nakladništvu Arheološkog muzeja u Zagrebu izašla je znanstvena monografija na engleskom jeziku Greek Personal Names in Dalmatia – A Lexicon A Contribution to the Onomastics of the Hellenistic Eastern Adriatic Coast and the Province of the Roman Empire, 4th century BC – 7th century AD, objavljena u muzejskoj seriji Opera varia, predstavlja prvi onomastikon grčkih imena zabilježenih u epigrafičkoj građi s područja Dalmacije iz helenističkog i rimskog razdoblja.
Ova je knjiga rezultat istraživanja započetog prije više od četiri desetljeća, zahvaljujući pozivu Petera M. Frasera upućenog akademiku Emiliju Marinu da se pridruži njegovom oksfordskom projektu uređivanja Leksikona grčkih osobnih imena (pod pokroviteljstvom Britanske akademije).
Riječ je o detaljnom popisu imena sačuvanih kako na natpisima iz doba grčke kolonizacije istočne jadranske obale, tako i onima iz rimskog vremena na kojima su sačuvana imena ljudi koji su bili nositelji grčkih imena. Dok su natpisi iz helenističkog razdoblja isključivo koncentrirani na obalnom pojasu i otocima, odnosno mjestima gdje su postojale grčke i helenizirane domorodačke naseobine, korpus imena iz rimskog vremena pokriva cjelokupni prostor rimske provincije Dalmacije, dakle kako obalni prostor od Hrvatskog primorja do crnogorskog primorja, tako i unutrašnjost, odnosno današnji prostor Like, te Bosne i Hercegovine. Monografija sadržava kritički onomastički korpus, s detaljnom analizom natpisa i primjerenim znanstvenim aparatom te kompletnom bibliografijom za navedenu problematiku.
Profesor Simon Hornblower osvijetlio je polazišnu točku svakog istraživanja onomastike: „U svakom društvu, ‘Tko si ti?’ uobičajeno je prvo, a ‘Odakle dolaziš?’ drugo pitanje postavljeno svakom novom pridošlici. Ideja da bi grčka osobna imena mogla pružiti dokaze o tome odakle ljudi dolaze više nije hipoteza temeljena na dojmovima o učestalosti; leksikon je to učinio provjerljivom činjenicom.“
Prof. emerit. dr. sc. dr.h.c. Emilio Marin, akademik francuski, veleposlanik hrvatski u miru
Rođen je u Splitu, 1951. godine. Maturirao na splitskoj Klasičnoj gimnaziji (1969.), diplomirao na zagrebačkom Filozofskom fakultetu (1973.), magistrirao (1977.) i doktorirao (1990.) na Sveučilištu u Zagrebu. Bio je dugogodišnji kustos (od 1973.) i ravnatelj Arheološkog muzeja u Splitu (1988.-2004.), kao i voditelj arheoloških istraživanja u Splitu, Saloni i Naroni te začetnik Muzeja Narone. Gostujući član profesor All Souls College Sveučilišta u Oxfordu (1984./1985), počasni je doktor Sveučilišta Paris-Est (2005.), redoviti gostujući profesor na Sveučilištu Paris-Sorbonne (2002./2003, 2014.), te redoviti naslovni profesor provincijalne arheologije na Sveučilištu u Splitu (od 1997./1998., u trajnom zvanju od 2003.).
Predavao je na mnogim sveučilištima u Europi i SAD, sudjelovao na velikom broju znanstvenih skupova te postavio niz izložbi. Bio je glavni tajnik XIII. Međunarodnog kongresa za starokršćansku arheologiju Split-Poreč 1994., utemeljitelj i glavni urednik zagrebačkog časopisa „Latina et Graeca“ (1972.-1973.) te glavni urednik splitskog „Vjesnika za arheologiju i historiju dalmatinsku“ (1988.-2004.). Bio je veleposlanik Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici i pri Suverenom viteškom Malteškom redu (2004.-2011.). Od 2011. (prvi) je redoviti profesor na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu, od 2012. do 2020. prorektor za međunarodnu suradnju, a od 2022. profesor emeritus. 2015./2016. visiting scientist na Sveučilištu u Padovi. 2022. chercheur resident, École française d’Athènes. 2024. chercheur résident, École française de Rome. Od 2023. redoviti profesor u trajnom zvanju na Doktorskoj školi Alma Mater Europaea University – Institutum Studiorum Humanitatis, Ljubljana. Član je Francuske akademije znanosti i umjetnosti, Razreda za humanističke znanosti – Institut de France, Académie des Inscriptions et Belles Lettres (izabran za redovitog inozemnog člana 2003.), dopisni je član Pontificia Accademia Romana di Archeologia, Rim (1996.) i Real Academia de Buenas Letras, Barcelona (1997.), Societé Nationale des Antiquaires de France, Pariz (1997.) i Deutsches Archäologisches Institut, Berlin (2001.). Član je Comitato promotore dei congressi internazionali di archeologia cristiana, Rim (1997.). Redoviti je član European Academy of Sciences and Arts, Salzburg (2019.). Papa Franjo imenovao ga je 27. studenog 2022. članom Papinskog odbora za povijesne znanosti (Pontificius Comitatus de Scientiis Historicis). Bio je prethodno deset godina član Papinskog povjerenstva za sakralnu arheologiju u Vatikanu (imenovan od Benedikta XVI., 2012.)
Od 1998. do 2019., član je Vijeća za kulturu Hrvatske biskupske konferencije. Od 2014. do 2018., član je Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj te predsjednik Upravnog vijeća Instituta za arheologiju u Zagrebu. Od 2016., dopredsjednik je Hrvatskog diplomatskog kluba, od 2022. predsjednik. Malteški je vitez. Nositelj je odličja pape Benedikta XVI. viteza Reda Pija IX. (Ordo Pianus) Prvog razreda, s Velikim križem, kao i Velikog križa Pro merito Melitensi Suverenog viteškog Malteškog reda, odličja Republike Italije Commendatore dell’ Ordine della Stella della solidarietà italiana, Republike Francuske Officier de l’Ordre des arts et des lettres.
Dobitnik je Nagrade Europskog kruga za znanost Europskog pokreta Hrvatska, Nagrade Grada Splita, te odličja Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Dobitnik je pet nagrada za životno djelo: Nagrade za životno djelo Splitsko-dalmatinske županije, Nagrade Grada Metkovića za životno djelo, Nagrade Grada Splita za životno djelo, Nagrade Frane Bulić za životno djelo u znanosti "Slobodne Dalmacije" i Državne nagrade za životno djelo u humanističkim znanostima Hrvatskog sabora. Počasni je građanin Dubrovačko-neretvanske županije, Općine Pučišća na Braču i Grada Zagreba.
Autor je i urednik brojnih knjiga, autor nekoliko stotina znanstvenih i stručnih radova i članaka i to iz raznih starinoznanstvenih disciplina (arheologija, povijest, epigrafija, filologija), dio ih je i u svezi s njegovim ambasadorskim razdobljem u Rimu. Cjelovita bibliografija E. Marina objavljena je u dva zbornika. Prvi je za njegov 60. rođendan „Zbornik u čast Emilija Marina“ Miscellanea Emilio Marin sexagenario dicata, Kačić XL-XLII, Split, 2011., u kojemu je surađivalo 70 domaćih i stranih znanstvenika iz 17 država, a članci su objavljeni na hrvatskom i na sedam drugih jezika. Drugi je za Marinov 70. rođendan: Marinov zbornik – Papers in honour of Professor Emilio Marin, Zagreb 2022. Marinov zbornik broji 78 priloga koje u čast slavljeniku potpisuje 83 znanstvenika i to iz 18 zemalja svijeta.
Komentari