RAZGOVARALI SMO S DOC.DR.SC. HEDDOM MARTINOM ŠOLA, ravnateljicom “Instituta za Neuromarketing”
Bliže nam se sedmi po redu predsjednički izbori koji će se održati u prosincu. Može li se putem neuromarketinga predvidjeti tko će pobijediti?
Ako se osvrnemo na izbore u Americi, gdje su svi statistički pokazatelji bili protiv pobjede aktualnog predsjednika, onda pouzdano možemo reći da statistički pokazatelji mogu dati kvalitetan opis smjera u kojem idu izbori, no ne mogu pouzdano predvidjeti konačni cilj. Na primjer, jedno neuromarketinško istraživanje koje je izazvalo velik interes javnosti je upravo vezan za Clintonovu poruku (2016) u svojoj predsjedničkoj kampanji. Hillary Clinton je bila uvjerena kako je svojom porukom privukla željeni emocijski apel s pričom o mladoj djevojci, da bi se naposljetku doznalo da je baš ta kampanja polučila najlošiji odaziv birača. Analogno tome, prisjetimo se, aktualni predsjednik Donald Trump je dobio izbore iako mu mediji nisu bili naklonjeni, nije imao kvalitetan PR (ako pogledate povijesno njegove objave po društvenim mrežama), no, znao je kolika je moć društvenih mreža i to je iskoristio. Drugim riječima, neuromarketing je svakako velika pomoć u definiranju kretanja smjera kampanje, no, ovdje je bitno istaknuti da su neuroznanstvena istraživanja najveća pomoć kandidatima jer im mogu pouzdano reći koliko emocija njihova kampanja generira kod njihovih birača (pozitivnih vs. negativnih). Na temelju takvih saznanja, mogu povući konkretnije “akcije”. Neuromarketing ne može predvidjeti ponašanje svih 3,8 milijuna birača u Hrvatskoj, niti je to njegov cilj.
Dok svi bježe iz Hrvatske, vi ste nedavno otvorili “Institut za Neuromarketing”. Zašto ste se odlučili na takav pothvat?
Kada bih Vam pričala s kojom sam se problematikom i administracijom susrela prilikom otvaranja, s ljudima koji nisu razumjeli pionirske pothvate te skoro nekoliko puta zbog svega toga i odustala, ovaj intervju bi predugo trajao. Rezultat uvijek prati cilj. Iako se neki ciljevi ostvare, od nekih odustanemo a neki se pojave u nekim drugim oblicima, ja sam današnji “Institut za Neuromarketing”, vidjela još prije 10 godina. Danas imate jako puno firmi koje se bave neuromarketingom. No, rijetke su one firme čiji osnivači su stručnjaci koji su ujedno I ugledni znanstvenici, te razumiju sa znanstvene I stručne strane, zbog čega je nešto dobro ili nije napraviti u poslovanju. Kauzalno tome, a po uzoru na moje europske kolege, željela sam spojiti znanost i struku. Točnije, ponuditi na tržištu nešto drugačije: uslugu koja svoje fundamente temelji na znanosti i upravo zbog toga može tvrtkama ponuditi meritorno istraživanje. Naša istraživanja rade isključivo doktori znanosti koji su ujedno veliki stručnjaci u marketingu i neuromarketingu a sukus naših istraživanja objavljujemo u znanstvenim radovima. Samim time tvrtkama na tržištu dajemo stručni doprinos u njihovom poslovanju a znanosti, znanstveni doprinos s novim inovativnim rješenjima, kako poboljšati i unaprijediti neuromarketinšku struku. Nadamo se da ćemo u tome i uspjeti.
U to uopće ne sumnjamo, no molim Vas zadovoljite moj novinarski duh, da li radite koje kampanje ili istraživanja za naše predsjedničke kandidate?
Ne. Mi smo orijentirani prema tvrtkama, Turističkim zajednicama, komorama, udrugama, gradovima i međunarodnim Sveučilištima s kojima aktivno surađujemo na raznim projektima (stručnim i znanstvenim). Imamo već dugogodišnje klijente s kojima smo surađivali i prije osnutka Instituta na raznim projektima, te su odmah potpisali s nama ugovore, čim se osnovali Ustanovu. Hrvatska je malo tržište i jako brzo se sazna ako ste dobri u svom poslu. A, naši ljudi to itekako cijene.
Tko sve koristi vaše usluge neuromarketinga u Hrvatskoj?
Iako već imamo dosta klijenata za nekoga tko je tek osnovan, mogu Vam reći da radimo s par velikih tvrtki u Hrvatskoj i sa nekoliko Turističkih zajednica. Neki od njih su naši već dugogodišnji klijenti s kojima smo odradili brojne projekte na koje smo izrazito ponosni (živi vizualni identiteti gradova, brojne marketinške kampanje, strategije i sl) , kao što je na primjer TZ Grada Novalje. Direktorica TZ, gđa Marina Šćiran Rizner s našim timom surađuje već godinama, te smo zajednički odradili brojne uspješne marketinške projekte. TZ Grada Novalje je uistinu sretna što ima direktoricu koja uvijek prati svjetske trendove, tako da je zadovoljstvo s njima surađivati. Za nekoliko mjeseci ćemo sukus rezultata naših probranih istraživanja objaviti u znanstvenom radu, pa ću moći više detalja reći o tome kada bude javno dostupno.
Kada kažete veliki klijenti, mislite li i na Peveca? Vidjeli smo u medijima priopćenje Zdravka Peveca da ste mu radili nalaz.
“Institut za Neuromarketing” je Rješenjem Županijskog suda u Zagrebu, imenovan stalnim sudskim vještakom za marketing i intelektualno vlasništvo. Samim time, na Institutu osim neuromarketinških usluga, nudimo i usluge sudskih vještaka u parničnim/izvanparničnim postupcima. O klijentima s kojima radimo u svojstvu sudskih vještaka, ne možemo govoriti, niti isti mogu biti dio naše referentne liste. Zakonom je zabranjeno. Tako da u ovom slučaju mogu samo potvrditi dio navoda gospodina Peveca, a to su oni navodi koji se odnose na činjenicu da je “Institut za Neuromarketing” radio procjenu vrijednost brenda “Pevec” i utvrđivanje prava intelektualnog vlasništva. Možda jednom budemo imali online sudstvo gdje će sve biti reprezentativno I gdje neće biti tolike restrikcije za sudske vještake. No, danas to nije slučaj.
Možete li nam onda reći više o jučerašnjem forumu franšiza na kojem ste održali predavanje?
Tu nije bilo sudskog vještačenja, tako da vrlo rado. Forum franšiza je organizirala HGK sa izuzetnim ženama koje su si dale neizmjerno truda u cijeloj organizaciji, a od kojih posebno moram istaknuti gđu Emu Culi, pomoćnicu direktorice HGK, sektora za trgovinu i gđu Damjanu Domanovac koja je ujedno i vlasnik poznate franšize “Place2go” i predsjednica franšizera pri HGK. Moje predavanje je bilo na temu najčešćih povreda u franšiznom poslovanju sa stajališta sudskog vještaka za marketing i intelektualno vlasništvo, te kako disperzirati rizik od istih na najmanju moguću mjeru. Nažalost, svi smo bili ograničeni vremenom u predavanju, no izuzetni su bili predavači, panelisti i organizatori koji su prepoznali važnost takvog foruma.
Možete li nam za kraj reći, koji su Vam daljnji koraci?
Kako u RH postoji jako malo natječaja za bespovratna sredstva za Ustanove a važnost znanosti te implementacija iste u poslovanju još nije dovoljno prepoznata (za razliku od drugim europskih zemalja), trenutno smo u pregovorima s nekoliko međunarodnih Sveučilištia za sufinanciranje zajedničkih projekata. Analogno tome, ako se osvrnete na činjenice da je robotika znatno uznapredovala, inovativne tehnologije i R&D su budućnost napretka i razvoja budućih profesija, vjerujemo da smo pogodili u savršenu marketinšku nišu u kojoj smo uspjeli spojiti svo troje: ljubav prema znanosti, struci i poslu.
Milenko Strižak
Izvor fotografije: ©️ Istraživanje sa “Instituta za Neuromarketing”
