U kolovoz Dubrovačke ljetne igre ulaze s još jednim premijernim naslovom i to glazbeno-scenskim djelom za djecu i mlade „Zlatno libro – bajke iz dubrovačkog kraja“ u koprodukciji s Kazalištem Marina Držića, a uz potporu zaklade Caboga Stiftung. Premijerna izvedba je u subotu 1. kolovoza u 21 sat na igralištu Collegiuma Ragusinum, a reprizne izvedbe na programu su 71. Igara u nedjelju i ponedjeljak, 2. i 3. kolovoza.
– Dubrovačke ljetne igre raduju se ovoj suradnji s Kazalištem Marina Držića, nadamo se tek prvoj u nizu, kojom se potvrđuje želja obiju dubrovačkih institucija za stvaranjem novih modaliteta kulturnog poslovanja. Važno je naglasiti i kako je zaklada Caboga Stiftung svojim vizionarskim pristupom, podupirući već treću godinu za redom programe koji se tiču razvoja publike, približila Igre svojoj misiji produciranja sadržaja za djecu i mlade, a u svrhu ulaganja u naraštaj koji će postati nezaobilaznim dijelom festivalske publike – istaknula je intendantica Dora Ruždjak Podolski.
Glazbeno-scensko djelo „Zlatno libro” nastalo je u režiji Helene Petković prema odabranim bajkama iz dubrovačkog kraja koje su Aleksandra Piteša i Ivica Kipre sakupili i adaptirali, a Dubrovački muzeji objavili u istoimenoj knjizi. Radi se o bajkama koje pripadaju klasičnim primjerima narodnog usmenog stvaralaštva te su bogate mističnim likovima, napetim „dramskim” situacijama u kojima se na različite načine iskušavaju i nagrađuju kvalitete protagonista, a prepune su arhetipskih elemenata koji otvaraju prostor za duhovitu i zanimljivu teatralizaciju, za što su se pobrinuli dramaturzi Marin Lisjak i Filip Jurjević. U dramatizaciji se tako isprepliću fabule, motivi i likovi iz različitih priča („Djevojčica iz ružmarina“, „Tri brata i zlatna jabuka“ te „Vilenik“) kako bi se na sceni stvorio originalan svijet, zanimljiv i privlačan najmlađoj publici.
– Bajke iz „Zlatnog libra“ su nam poslužile kao ishodišna točka, međutim dramaturzi Marin i Filip su napisali jedan potpuno novi dramski tekst unutar kojeg koristimo motive iz tri navedene bajke. Kad smo odlučili da tekst bude metateatarski, to je odredilo i stil igre i općenito sve redateljske postupke – kazala je Helena Petković.
Također, priče obiluju zanimljivim akustičnim slikama i elementima, što je inspiriralo skladatelja Ivana Končića za nastanak originalne glazbe, koju će pod ravnanjem Franka Klisovića izvoditi komorni orkestar kojeg čine violinistica Đana Kahriman, violist Šimun Končić, čelistica Vanda Đanić, kontrabasis Denis Ajduković, flautistica Đive Kušelj, klarinetist Stijepo Medo, pijanistica Stefani Grbić i udaraljkašica Karmen Pervitić. Sudjelovanje orkestra važan je pokretač radnje upravo zbog korištenja raznih instrumenata koji dočaravaju fabulu, i na neki način postaju jedan od protagonista.
– Posebno sam se veselio izradi kraćih glazbenih odlomaka koji su poslužili gotovo kao replike na radnju ili kao sredstvo podcrtavanja teksta. U njima je cijeli autorski tim želio postići prožimanje glumačkog s glazbenim ansamblom, skoro da orkestar po potrebi postane dodatni lik u predstavi – kazao je skladatelj Ivan Končić osvrćući se na svoj rad na predstavi.
Čaroban svijet bajki dubrovačkog kraja na sceni utjelovljuju Mirej Stanić, Ivana Gulin, Hrvoje Sebastijan, Zdeslav Čotić, Bojan Beribaka, Dario Gverović i Dan Vukelić, a ostatak autorskog tima čine scenografkinja i kostimografkinja Irena Kraljić, oblikovatelj svjetla Marko Mijatović, suradnik scenografkinje Denis Rubinić te oblikovateljica oglavlja i dekoracija Ana Mikulić.
Dubrovačke ljetne igre prilagodile su svoje poslovanje preporukama HZJZ-a za sprječavanje zaraze bolešću COVID-19 te se moli publiku da se pridržava istih.
Dubrovačke ljetne igre, kao središte hrvatskog i svjetskog duha i kulture, kao mjesto stvaranja, a ne gostovanja, mjesto susreta, ideja i novih umjetničkih izričaja, i ove su godine tradicionalno podržali Ministarstvo kulture RH, Grad Dubrovnik, Dubrovačko-neretvanska županija te brojni sponzori i donatori: Mastercard, HEP, Euroherc, ALH, Kraš, Tele2, Croatia Airlines, OTP banka, Caboga Stiftung, ACI, Coca-Cola i drugi, kako bi zajedno ostvarili ovaj najprestižniji kulturni događaj u Hrvatskoj.
