Arheološki muzej u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 19
Zagreb
U petak, 15. lipnja 2024. godine s početkom u 11 sati u Arheološkom muzeju u Zagrebu održat će se panel ARHEOLOGIJA I POPULARNA KULTURA kao dio programa Europskih dana Arheologije.
Na panelu ARHEOLOGIJA I POPULARNA KULTURA moderatorica Zorica Babić ugostit će arheologe Jacqueline Balen i Miroslava Vukovića, povjesničara i poznatog filmskog kritičara Daniela Rafaelića, novinarku i urednicu HRT-a Vesnu Jurić-Rukavinu te književnika Romana Simića. Svi naši panelisti zaljubljenici su u arheologiju te su se često u svom radu koristili arheološkim temama. Razgovarat ćemo o njihovom iskustvu koje su stekli u svom radu, utjecaju arheoloških otkrića na popularnu kulturu, prikazima arheologije kroz različite medije, kako arheologija može poslužiti kao inspiracija te koje su sve edukativne vrijednosti arheologije unutar popularne kulture.
Arheologija i popularna kultura su dva područja koja se često prepliću i međusobno nadopunjuju. Arheologija proučava materijalne ostatke prošlosti kako bi razumjela i rekonstruirala civilizacije i kulture koje su postojale prije nas. S druge strane, popularna kultura obuhvaća raznovrstan spektar fenomena koji su prihvaćeni od strane široke publike, kao što su filmovi, televizija, glazba, knjige, stripovi, videoigre i drugo.
Arheologija je poslužila i kao inspiracija za različite elemente popularne kulture. Primjerice, fantastični svjetovi u književnosti i filmovima često koriste arheološke artefakte, mitologiju i drevne civilizacije kao temelj za svoje priče. Videoigre također uključuju arheološke elemente, kao što su istraživanje drevnih ruševina ili rješavanje zagonetki temeljenih stvarnim arheološkim metodama.
Ova dva područja međusobno se isprepliću i nadopunjuju, pri čemu popularna kultura potiče interes za arheologiju među publikom, dok arheologija pruža inspiraciju i materijale za stvaranje u popularnoj kulturi. Panel ARHEOLOGIJA I KULTURA organiziramo s ciljem istraživanja odnosa arheologije i popularne kulture u svrhu pripreme za izložbu koju organizira Arheološki muzej u Zagrebu.
Sudjelovati možete uživo u Arheološkom muzeju u Zagrebu ili online putem ZOOMa. Sudjelovanje prijavite putem linka:
https://bit.ly/arheologijapopkultura
Join Zoom Meeting:
https://us06web.zoom.us/j/88562513593?pwd=Cy7aBjLdbuLsbiS91QC07Zt0HZK9Jj.1
Meeting ID: 885 6251 3593
Passcode: 624931
O PANELISTIMA:
JACQUELINE BALEN muzejska je savjetnica, viša znanstvena suradnica i voditeljica Pretpovijesnog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu. Uz znanstveni rad (mlađe kameno i bakreno doba) bavi se prezentacijom i promicanjem arheološke baštine te popularizacijom arheologije prema široj javnosti. Sudjeluje u nastavi Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Puli. Članica je Upravnog odbora Udruge Ruta željeznog doba Podunavlja i predsjednica Hrvatskog arheološkog društva.
VESNA JURIĆ-RUKAVINA dugogodišnja je novinarka i urednica na HRT-u. Uz informativni program posvećena je i kreativnom autorskom radu kao dokumentaristica, scenaristica i putopisac. Višestruko je dobitnica domaćih i međunarodnih priznanja te nagrada za radijska i filmska ostvarenja. Zapaženi su njeni radovi u kojima obrađuje arheologiju u različitim formama; radio dokumentarnoj drami, dokumentarnom filmu, popularnoj emisiji HRT Radio Sljemena radio putopisu “Prstom po globusu” te emisiji koja se bavi hrvatskim identitetom i baštinom “Nepregledno blago”. Popularizirajući arheologiju čini to jednostavnim jezikom kroz priče, a držeći se svoje misli: “Arheološka otkrića spajaju nas s dalekim vremenom. Ukazuju na stil života i na neobičan način povezuju živo s mrtvim. Daleko postaje blizu u prostoru kroz koji možemo s lakoćom putovati misaonim vremeplovom”.
DANIEL RAFAELIĆ hrvatski je egiptolog, povjesničar filma, poznati filmski kritičar, a odnedavno i diplomat u Hrvatskom veleposlanstvu u Kairu, Egipat. Prošle godine doktorirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s temom “Percepcija starog Egipta u kinematografiji”. Redovito drži znanstvena predavanja na Filozofskom fakultetu i Sveučilištu “Vern”, kao i ona popularno-znanstvena, najčešće upravo u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Višegodišnji je suradnik Hrvatske radio televizije. Autor je knjiga Kinematografija u NDH, Fantom Durmitora i Barok u Hrvatskoj Toše Dapca i Oktavijana Miletića te koautor knjiga Orson Welles na Hvaru i Hramovi oteti Nilu. Međunarodnu prepoznatljivost kao povjesničar filma stekao je koautorstvom u knjigama Cinema and the swastika te Expressionism in the Cinema. Veliki uspjeh kao egiptolog postigao je knjigom A History of World Egyptology (2021., Cambridge University Press), kojoj je bio koautor. Zajedno s muzejskom savjetnicom Jacqueline Balen koautor je predstojeće izložbe u Arheološkom muzeju u Zagrebu “ARHEOLOGIJA I POPULARNA KULTURA”.
ROMAN SIMIĆ nagrađivani je pisac kratkih priča i urednik. Pokretač je i umjetnički direktor Festivala europske kratke priče. Kao prozni pisac nagrađivan je, prevođen na strane jezike te uvršten u više antologija i pregleda suvremene hrvatske proze. Napisao je mnoga djela za djecu i odrasle, a ovdje ćemo posebno spomenuti roman za mlade “Iva, do mjeseca i natrag” u kojem se, između ostalog, spominje narod Japoda čiji se predmeti u velikom broju čuvaju upravo u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Prateći Ivu u neizvjesnoj pustolovini odrastanja, nagrađivani autor Roman Simić napisao je zabavnu i dirljivu knjigu koja pršti od akcije i emocija, humora i uzbuđenja. Više od svega ipak, “Iva, do Mjeseca i natrag” moderan je obiteljski roman koji o svijetu i razmišljanjima mladih govori njihovim jezikom, ali koji će s velikim zadovoljstvom čitati i njihovi stari(ji).
MIROSLAV VUKOVIĆ diplomirani je arheolog, a od 2015. godine zaposlen je na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na radnom mjestu stručnog suradnika. Do sada je kao suradnik sudjelovao na 10-ak znanstvenih i stručnih projekata, a surađuje na izvođenju kolegija na temu digitalne obrade arheoloških podataka i metodologije arheoloških istraživanja, te upotrebe GIS alata u arheologiji. Koautor je arheološke izložbe Arheologija iz zraka koja je do sada obišla desetke različitih kulturnih institucija diljem Hrvatske u proteklih pet godina. Izradio je nekoliko digitalnih vizualizacija arheoloških terena i time udahnuo život u prošla vremena kako bi javnosti lakše bilo percipirati prošlost. Ovakve digitalne vizualizacije često puta imaju dodir s videoigrama kojima je tema upravo arheologije, a kojima se doprinosi popularizaciji arheologije.
Od 14. do 16. lipnja 2023. godine održavat će se Europski dani arheologije u Hrvatskoj. Ove godine udružile su se 22 institucije koje na 23 lokacije pripremaj niz besplatnih sadržaja kako bi vam u ova tri dana približile arheologiju.
Glavni koordinator Europskih dana arheologije u Hrvatskoj već je tradicionalno Arheološki muzej u Zagrebu koji svake godine oko sebe okuplja i povezuje muzeje, sveučilišta, arheološke lokalitete i ostale institucije koje se u svom krugu djelatnosti bave arheologijom te organiziraju razne aktivnosti poput radionica, predavanja, izložbi, predstavljanja publikacija i projekata, stručnih vodstava, virtualnog sadržaja i ostalih događanja kojima nastoje prezentirati arheologiju i približiti ju javnosti.
Uz Arheološki muzej u Zagrebu s Arheološkim parkom Andautonija u Ščitarjevu, partnerske institucije koje obilježavanju Europske dane arheologije 2024 u Hrvatskoj su: Arheološki muzej Istre, Arheološki muzej Narona, Arheološki muzej Zadar, Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Gradski muzej Križevci, Gradski muzej Senj, Gradski muzej Virovitica, Gradski muzej Vukovar, Institut za arheologiju, Međunarodni centar za podvodnu arheologiju, Muzeji Muzeji Hrvatskog zagorja – Dvor Veliki Tabor i Muzej krapinskih nenadertalaca, Muzej grada Zagreba, Muzej vučedolske kulture, Muzeji grada Karlovca, TZ zlatni Papuk i Općina Kaptol, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja, Muzej grada Šibenika, Muzej grada Iloka i Zavičajni muzej Daruvar.
Europski dani arheologije, odnosno European Archaeology Days (EAD), kontinuirano se organiziraju u Francuskoj od 2010. godine, a od 2019. manifestacija se širi i na druge europske zemlje. Glavni organizatori Europskih dana arheologije su Ministarstvo kulture Republike Francuske (Ministère de la culture) i Inrap (Institut national de recherches archéologiques préventives) uz niz partnerskih institucija diljem cijele Europe s ciljem približavanja arheologije široj javnosti. Organizatori ovom manifestacijom pozivaju javnost da zajedno urone u prošlost i istraže materijalne tragove koje je čovjek ostavljao za sobom od pretpovijesnog razdoblja sve do danas. Tijekom tri dana trajanja manifestacije, tridesetak europskih zemalja nudi oko dvije tisuće događanja diljem čitave Europe među kojima su razgledi arheoloških lokaliteta, edukativni i zabavni program, susreti s arheolozima, izložbe, projekcije i slične aktivnosti.
Unutar brige o europskoj kulturnoj baštini važnu ulogu igra zaštita, očuvanje i prezentacija arheološke baštine. U vremenu obilježenom krizama u javnom zdravstvu, kulturi i gospodarstvu, arheološki pristup i dugoročna perspektiva izvor su otvorenosti, tolerancije i međusobnog razumijevanja, odnosno zajedničko dobro koje treba dijeliti. Upravo iz tog razloga, manifestacija na europskoj razini posvećena arheologiji doprinosi razvoju koncepta arheološke baštine, a istovremeno promiče individualnu kulturnu i povijesnu raznolikost.
Program za Hrvatsku potražite na stranicama: https://bit.ly/EAD2024program
ili preuzmite ebook: https://bit.ly/EAD2004ebook
Program za Hrvatsku i Europu potražite na: https://journees-archeologie.eu/c-2024/lg-en/croatia/Home
