Photo by Alicia Quan on Unsplash
Danas kršćanski vjernici slave jedan od najznačajnijih praznika: Veliki petak.
Današnji je dan posvećen slavljenju Kristove muke i crkve ne slave sv. misu ili liturgiju niti sakramente. U Katoličkoj Crkvi obred se sastoji od Službe riječi, Klanjanja sv. križu i Svete pričesti, a na oltaru nema svijećnjaka ni oltarnika što dodatno pojačava simboliku Isusove muke i smrti. Prilikom Službe riječi čitaju se odabrani odlomci iz Starog (Knjige proroka Izaije) i Novog zavjeta (Pavlova poslanica Hebrejima i Muka gospodina našeg Isusa Krista iz Evanđelja po Ivanu).
U Pravoslavnoj Crkvi služe se Carski časovi sa čitanjem dijelova evanđelja o događajima u dane stradanja, a u večernjem bogosluženju na posebno ukrašen stol ispred oltara, koji predstavlja Kristov grob, iznosi se „plaštanica“ – platno s prikazom polaganja Isusa u grob. Prema predanju zapisanom u evanđeljima, Isus Nazarećanin, car Judejski, umro je na krstu u “šesti čas dana” i zavjese jerusalimskog hrama precijepile su se na pola, sunce se pomračilo i sva zvona su popucala. Zato u pravoslavnim crkvama na Veliki petak ne zvone zvona, već se bogosluženja najavljuju drvenim klepalima, a konopi zvona se povežu da ne bi netko slučajno pozvonio.
Uz Veliki petak su vezani brojni običaji koji znaju imati dosta sličnosti, no isto tako mogu se od kraja do kraja znatno i razlikovati.
Osim obaveznog posta i nemrsa (kod katolika post je obvezan za sve osobe od 18 do 60 godina, a za one starije od 14 godina obvezan je i nemrs), u narodu se uvriježilo da se ne kopa se zemlja niti se u nju zabijaju predmeti, u sjećanje na križ koji je na današnji dan zabijen u zemlju na kojem je Isus razapet. Na Veliki petak obično se blaguje riba, a uz nju i malo crnoga vina kao spomen na prolivenu Kristovu krv.
U Dalmaciji je vrlo raširen običaj čuvanja Kristova groba, gdje „žudije“, odnosno čuvari Kristova groba, odjeveni poput rimskih vojnika čuvaju stražu pored za tu priliku postavljenog prikaza groba, dok su u Dalmatinskoj zagori žudije najčešće obučene u narodnu nošnju. Kao dijete sam imao prilike vidjeti taj običaj u Vrlici, gdje je to običaj kako kod katolika tako i kod pravoslavaca. Tu žudije zovu „grobarima“, i pravi je doživljaj promatrati ponosite momke, ali i malo starije muškarce, odjevene u vlastite nošnje vrličkog kraja sa kuburama, jataganima i drugim starim oružjem zataknutim u pašnjače. Njihova služba završava se poslije uskršnje mise kada, zajedno s djevojkama u bogato ukrašenim „sadacima“, s „đerdanima“ oko vrata i crvenim kapama preko kojih su presložene bijele marame na glavi, ispred crkve plešu vrličko nijemo kolo koje je jedna od najvrjednijih naših kulturnih baština zaštićena od UNESCO-a.
Kod pravoslavnog življa rašireno je vjerovanje da će djevojke koje na današnji dan ukradu cvijeće iz crkvene porte i stave ga pod jastuk u noći uoči Velike subote sanjati svog budućeg muža, kao i da onog tko danas opere kosu cijele slijedeće godine neće boljeti glava te da kuću valja malo pomesti metlom i potom tu metlu baciti, čime s njom bacate i svo zlo iz kuće. Žene ovoga dana ne smiju uzimati iglu u ruke, da im na rukama ne bi izbili plikovi. Običaj je da se na ovaj dan ne sahranjuju pokojnici, iako to nije izrijekom zabranjeno, kako se ne bi uznemiravala zemlja u koju je položen Isus.
Na Veliki petak se boje jaja. Prvo jaje se oboji u crvenu boju koja simbolizira Kristovu krv i ono je „čuvarkuća“, smatra se zaštitnikom doma i često se čuva do slijedećeg Uskrsa. Postoji i drugo objašnjenje za bojanje jaja, naime najčešće se jaja boje u crveno i plavo gdje crvena simbolizira Kristovu božansku a plava ljudsku prirodu.
Postoji više priča o tome zašto se za Uskrs boje jaja od kojih su neke vezane uz Mariju Magdalenu. Tako kažu da je Marija Magdalena Mironosica došavši u Rim poklonila crveno obojano jaje rimskom caru Tiberiju poručivši mu da je Krist uskrsnuo, a druga varijanta te legende pripovijeda kako je Marija Magdalena pozdravila cara rekavši “Krist je uskrsnuo.” Tiberije je odgovorio: “Krist nije uskrsnuo više nego što je to jaje crveno”, gestikulirajući prema jajetu koje je bilo na njegovu stolu (ili ga je držala Marija). Čim je car to rekao jaje je postalo crveno!
Druga priča kaže da je Marija Magdalena tri dana nakon Isusovog raspeća posjetila njegov grob te da je tom prilikom nosila korpu sa kuhanim jajima koje je namjeravala podijeliti ženama koje tuguju. Kada je došla do groba, kamen sa ulaza u grobnicu bio je pomaknut, a grob prazan. U tom trenutku su jaja u korpi promijenila boju u crvenu.
Postoji i priča o tome kako je Bogorodica, tijekom Isusovog raspeća na Veliki petak, kod sebe imala kuhana jaja na koja je kapnula krv sa Isusovih rana, koja je jaja obojila u crveno, a u drugoj verziji istog predanja stoji da je Marija moleći vojnike da ne budu okrutni prema njenom sinu, poklonila svakom od njih po jaje, a njene su suze padale na jaja bojeći ih u crvenu boju.
Današnji dan je posvećen molitvi i razmišljanju o nepravdi, muci i spasenju, a u katolika se, budući da do podne u crkvama nema uobičajenih obreda, često priređuju pobožnosti Križnog puta gdje vjernici predvođeni svećenikom obilaze 14 postaja Isusove muke.
Uvriježeni redoslijed postaja križnog puta:
- Isusa osuđuju na smrt
- Isus prima na se križ
- Isus pada prvi put pod križem
- Isus susreće svoju svetu Majku
- Šimun Cirenac pomaže Isusu nositi križ
- Veronika pruža Isusu rubac
- Isus pada drugi put pod križem
- Isus tješi jeruzalemske žene
- Isus pada treći put pod križem
- Isusa svlače
- Isusa pribijaju na križ
- Isus umire na križu
- Isusa skidaju s križa
- Isusa polažu u grob
Komentari