Djevojčice su uvijek nekako naprednije od dječaka. Otpornije su na dječje bolesti pa, iako ih se rađa manje od dječaka, to brzo nadoknade svojom žilavošću na ovom svijetu punom svakojakih boleština. Djevojčice ne samo da su izdržljivije od dječaka nego su i progresivnije. Brže uzrastaju. Prije staju na vlastite noge, prije naprave prve korake. Djevojčice se brže rješavaju pelena i ranije počnu govoriti. Dječaci, u prosjeku, ostaju nekako zapreteni i samozatajni; u drugom planu.
Djevojčicama i u školi nekako ide bolje. Otvorene, izravne, elokventne. Dječaci, opet, nekako čudno poslože svoje prioritete pa im život stane krivudati. Svašta bi htjeli; malo im toga uspijeva, a djetinjstvo ne traje vječno. Djevojčice prve prolaze kroz mijene puberteta; i tu dječaci kasne za njima! Djevojke u prosjeku prije završavaju škole, a i više ih završava one najviše: fakultete. Mladići tu još malo zakasne.
Djevojke prve ulaze i u svijet rada. Prije nalaze posla u trgovinama, školama, bolnicama; na blagajnama supermarketa i šalterima banaka. Mladići ni s tim ne brzaju. Ne žuri im se otići od doma. Teško im se odreći fine mamine kuhinje. A kad se napokon odvaže poletjeti iz roditeljskog gnijezda svi su poslovi već davno podijeljeni. Da se ne bi osjećali loše Društvo je za njih izmislilo radna mjesta rukovoditelja, upravnika, savjetnika, tajnika i direktora. Skrovita radna mjesta na kojima, takvi kakvi već jesu, ne mogu napraviti prevelike štete. Nekako svima bude najzgodnije da ih se posjedne u stolicu s kotačićima; za stol s telefonom, klamericom i velikim zaslonom; za Solitaire. Da se ne bi osjećali zapostavljeni, a i da bi im se nadoknadilo statistički očekivano skraćenje životna vijeka, zbog uvjeta rada jer im radna mjesta ne osiguravaju dovoljno kretanja, Sistem im poveća mjesečna primanja. I penzije. I to je to.
Ženama je, s druge strane, radni vijek puno aktivniji. One jednostavno uvijek imaju posla. Moraju nešto raditi! Kad stigne proljeće te se aktivnosti još i uslože. Priroda se budi. Cvatu magnolije. Žene postaju superaktivne. Pravo vrijeme za ženski socijalni aktivizam. Ove je godine sve počelo s Noćnim maršem. Članice kolektiva fAKTIV pozvaše na noćno osmomartovsko okupljanje; na Trgu žrtava fašizma. Ove godine motiv je Ljutnja! Kažu:
Razloga za ljutnju je i previše: žene su u ovom društvu potplaćene radnice i neplaćene kućanske radnice, doživljava nas se isključivo kao roditeljice, odgajateljice i njegovateljice nacije. Ljute smo zato što rodno uvjetovano nasilje prema ženama prolazi nekažnjeno, ljute smo zato što se davno izboreno pravo na pobačaj našlo na udaru Crkve i vladajućih. Ljute smo zato što Premijer otvoreno laže o datumu ratifikacije Istanbulske konvencije, a Ministrica šalje poruku ženama da šute i trpe nasilje u svoja četiri zida. Ljute smo zato što se nastavljaju žestoki fašistički napadi na sve Druge i drugačije.
Uglavnom, po svim većim gradovima marširalo se i mahalo s opakim transparentima. Taj event sam ove godine preskočio iz više razloga. Prvo, otkad na Trgu žrtava nema magnolija volim zaobići tu sterilnu, bijelu građevinu okruženu umjetnom travom. Drugo: u JNA su nas tjerali da marširamo, a ja marširati nikad nisam volio; što zbog Jugoslavenske Narodne Armije što zbog Mussolinijevog Marša na Rim mene marširanje uvijek asocira na fašizam. Stoga mi se čini nekako neprikladno da se protiv fašizma borim njegovim najvećim oružjem, stupanjem, usnopljen s nekim nepoznatim ljudima. Treće: ne volim ljutiti Najmiliju; siguran sam da ne bi posve blagonaklono gledala da noću šećem s nepoznatim ženama po gradu. I četvrto: nisam siguran da mogu iskreno i čista srca podržati baš svakog u ovoj državi kojem prijeti gubitak radnog mjesta; od Giannijevih metalaca do pilota u CA.
Procvale magnolije ne utječu blagotvorno samo na samosvijest zrelih i odlučnih žena. Evo i nepunoljetne djevojke sklone su socijalnim previranjima i pokretima. Od Švedske do Hrvatske. Greta i Laura spašavaju Planet markirajući petkom iz škole. I mi smo nekad markirali samo ne s tako plemenitim ciljevima! Friday For Future, F4F; School Strike 4 Climate, SS4C. Odlučila mladost da je petkom bedasto ići u školu dok Planet puca po šavovima. Oportunije je prošetati gradom, popeti se do Markove Crkve pa prozivati Vladu da ne ulaže dosta u vjetroelektrane. Prosvjednice podržavaju i političari. Opozicijski, amsterdamski; i pozicijski. Zamišljam Ivana Vrdoljaka kako zadovoljno trlja ruke. Više se nitko i ne sjeća njegovog „dobrog posla“ s vjetroelektranama, mada svaki HEP-ov račun vrišti o tom. Još par ovakvih prosvjeda petkom i njegov HNS bi mogao početi novu ekološku akciju. Čujem da su sad u modi razdjelnici za pipe i slavine. Poznajući maštovitost bivšeg ministra sumnjam da će ga to zadovoljiti. Od njega se uvijek treba očekivati više; još kreativnije i još skuplje.
Inicijativa #spasime, pokrenuta 1. ožujka u subotu 16. ožujka 2019. u 11:55 na Tomislavovom trgu u Zagrebu organizira prosvjed protiv rastućeg vala obiteljskog, ali i svakog drugog nasilja u Hrvatskoj. Dosad je inicijativa na Facebooku skupila više od 47 tisuća poklonika, a na prosvjedu će izložiti svoje zahtjeve koji uključuju prijedloge zakonodavnih izmjena, izmjena provedbene prakse, mjera edukacije i prevencije te mjera za osnaživanje institucija sustava.
Postoje, dakle, konkretni zahtjevi s taksativnim prijedlozima kako promijeniti obiteljski i ine zakone. Nije loše za akciju staru samo dva tjedna. Naše su si Jelene uistinu dale truda! Čini se da bi se sve to moglo brzo zakonski implementirati. Ipak se bojim da hvalevrijedna inicijativa previše vjeruje da se zakonskim prerogativima može mijenjati svijet. Nikako ne treba zanemariti činjenicu da živimo u društvu koje već stotinama godina vješto izbjegava provoditi zakonske regule jednako nad svakim. Mjeriti svima pravicu istim aršinom.
Živi bili pa vidjeli! Za Tomislavac je današnja prognoza „pretežno oblačno“. Ipak, bilo bi dobro da se bar pokoja zraka sunca u podne probije kroz oblake. Magnolije na Tomislavcu ovog su proljeća još tu. Ljepše nego ikad. Što će Metropolonačelnik napraviti s njima do idućeg proljeća i prosvjeda još uvijek je velika nepoznanica.
P.S.
Magnolija (lat. Magnolia) je veliki rod sa preko 240 cvjetnih vrsta. Nazvana je prema francuskom botaničaru Pierreu Magnolu. Magnolia je stari rod. Evoluirao je prije pojave pčela, a cvjetovi su se razvili radi poticanja polinacije kukcima. Radi izbjegavanja oštećivanja polinacijskim kukcima, tučak cvjetova magnolije izuzetno je čvrst. Pronađeni su fosilizirani primjerci vrste Magnolia acuminata stari 20 milijuna godina, kao i biljaka identificiranih kao Magnoliaceae starih 95 milijuna godina.
