Autor: Aleksandar Olujić
Fotografije: Zdravko Turkulin
Galerija Klovićevi dvori nastavlja slijed izložbi nazvanih moderni klasici monografskom izložbom Mersada Berbera, jednog od najvećih i najosebujnijih bosanskih slikara i grafičara koji je dobar dio svog života, od 1992. pa sve do smrti 2012. godine, proveo u Zagrebu i Dubrovniku.
Prošla je već 31 godina od posljednje Berberove izložbe u Zagrebu, stoga je ova izložba što se danas, 18. travnja 2019., svečano otvara u Klovićevim dvorima izuzetna prilika za upoznavanje umjetnikovog impozantnog crtačkog i slikarskog opusa sastavljenog od brojnih ciklusa, između ostalih Hommage a Velasquez, Kronike o Sarajevu, Put u Skender Vakuf, Ratni dnevnik u Dubrovniku, Arhivi, Velika alegorija o Srebrenici.
Autorica i kustosica izložbe Jasmina Bavoljak je na jučerašnjoj tiskovnoj konferenciji rekla kako će ova izložba dati novi pogled na Berbera, naglasivši da je on „za sebe govorio da je najviše crtač, pa onda grafičar i slikar, a taj crtački talent davao mu je veliku lakoću u stvaranju, vidljivu u kolažnom pristupu punom citata, svako djelo spaja ponešto od grafike i slikarstva“, te napomenula kako je na izložbi prikazan slikarev opus kroz presjek od 200 radova, izabranih iz “nepregledne količine materijala” u vlasništvu umjetnikove obitelji i privatnih zbirki, od ranih radova nastalih 1958. do posljednjih autoportreta iz perioda od 2010. do 2012., koji su bili izlagani samo jednom u Splitu a u kojima se „može čitati Berberova završna riječ, pozdrav s ovim svijetom“.
Ensar Berber, umjetnikov sin, rekao je kako je ovo „monografska izložba, ali i mala retrospektiva, za nju su izabrana prava djela koja dobro predstavljaju njegov opus“. Naglasio je kako su jako zadovoljni visokom profesionalnošću i studioznošću s kojima je Galerija Klovićevi dvori pristupila ovom projektu te dodao kako se nada da će se u Sarajevu otvoriti muzej u kojemu bi bila smještena ostavština njegovog oca.
Ravnatelj GKD, Antonio Picukarić, kazao je da je ova izložba nastala kao nastavak nastojanja galerije da revalorizira i na novi način obradi opuse umjetnika, poput Popovića, Lipovca i Reisera. Dodao je kako Mersada Berbera iako je rodom bosansko-hercegovački slikar smatra i hrvatskim umjetnikom ta da se izložbom želi pokazati kako je Berber bio i veliki svjetski umjetnik.
Iz predgovora katalogu izložbe:
„Izložba u Galeriji Klovićevi dvori, trideset i jednu godinu nakon njegove posljednje izložbe održane u Zagrebu, u Umjetničkom paviljonu 1988., tako opisuje u potpunosti jedan novi i jedinstveni svemir Mersada Berbera, za koji bismo mogli reći da je u slikarskom smislu bez dobi, odnosno da je umjetnik po stilu anakronist i eklektik, neorenesansni, neoromantični, neoklasicistički autor za kojeg je umjetnost prošlosti i sadašnjosti jedna te ista stvar i da napredovanja zapravo i nema. Teško je naći pandan kod nekog umjetnika (u svjetskoj povijesti umjetnosti) koji se služio tolikim brojem intrigantnih memorijskih citata, a kao što je u Berberovom slučaju; od motiva Albrechta Dürera, Caravaggia, Velazqueza, Géricaulta, Ferdinanda Hodlera i Francesca Hayeza, varijacija na Mantegnina Krista, do Kristovog lika preuzetog od Kramskoja i detalja Kristovih stigmi u fragmentima kolažnih citata. Od Mula Mustafe Bašeskije do Bukovca i braće Božidarević, Gabrijela Jurkića i Gabrijela Stupice. Važno je napomenuti da uvijek, kad citira, Berber istodobno i stvara, usporedno priča svoju priču, kojoj su uzorci samo početna fiksacija, izvorište i motiv za iskazivanje vlastitih egzistencijalnih tema u kojima ne postoje ni prošlost ni sadašnjost, nego samo vječnost.“ – Jasmina Bavoljak
Mersad Berber (1940. Bosanski Petrovac – 2012. Zagreb)
Studirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani u klasi profesora Maksima Sedeja, gdje je u klasi profesora Rike Debeljaka završio i poslijediplomski studij grafike. Izlaže od 1961. godine, a prvu je samostalnu izložbu imao 1965. godine u Gradskoj galeriji, Ljubljana. 1978. postaje Izvanredni profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. U međuvremenu on spada među najpoznatije i najtraženije suvremene svjetske umjetnike, a njegovi radovi postaju sastavni dio brojnih javnih i privatnih zbirki kao i muzeja u čitavom svijetu. Tate Gallery u Londonu je 1984. godine otkupila njegov rad čime je svrstan uz bok svih velikana čija su djela dio postava ovog prestižnog svjetskog muzeja.
Ilustriranjem brojnih knjiga predstavio se kao vrstan crtač i ilustrator, za što je dobio najviše međunarodne nagrade, a njegova scenografska rješenja su prezentirana na pozornicama Washingtona, Sarajeva i Zagreba. Autor je crtanog filma Tempo secondo, u proizvodnji Zagreb filma, 1980-1985. godine. Uz sve to radio je filmske plakate za filmove Emira Kusturice kao i vizualna rješenja za ploče Indexa.
Već 1961. dobio je Prešernovu nagradu, da bi nakon toga uslijedile mnoge međunarodne nagrade i priznanja, među kojima su i nagrade gradova Banja Luke i Sarajeva, više nagrada u Zagrebu, Beogradu i Rijeci, te značajne nagrade u Dubrovniku, Trstu, nagrade sarajevskog lista Oslobođenje te nagrada ZAVNOBIH-a. Među svjetske važne nagrade nezaobilazno treba izdvojiti one u Sao Paolu, Alessandriji, Firenzi, Tokiju, New Delhiju (Velika premija Lalit Kala Academy, 1978. kao i I. nagradu World Book Fair, 1980. godine), Monte Carlu (Nagrada ICOM-a, 1978. godine), Madridu, Leipzigu, Varni, Krakowu (Trijenale 1997. godine), osim toga bio je član Ruske akademije umjetnosti.
Mersadu Berberu su priređene velike izložbe u Londonu, Madridu, New Yorku, Moskvi, Jakarti, New Delhiju, pa do one najznačajnije u Barceloni 2009. i posthumne 2017. u Istanbulu. Trenutno je osim, ove izložbe u Klovićevim dvorima, otvorena njegova izložba i u Muzeju Katara Cultural Village, u sklopu otvorenja Nacionalnog muzeja Katara.
Umro je 7. listopada 2012. u Zagrebu.
Izložba Mersada Berbera u Galeriji Klovićevi dvori bit će otvorena do 30. lipnja.
