Autor: Aleksandar Olujić
Danas pravoslavni vjernici slave najtužniji kršćanski praznik, dan kada je Isus Krist razapet na krstu, Veliki petak.
Večernjim bogosluženjima na Veliki petak obilježava se vrijeme smrti i skidanja sa krsta tijela Gospodnjeg, kada se na posebno ukrašen stol ispred oltara koji predstavlja Kristov grob iznosi „plaštanica“ – platno sa prikazom polaganja Isusa u grob. Svećenici iznose plaštanicu i tri puta, uz zvuke klepala, obilaze oko crkve, što simbolično predstavlja Kristovu sahranu. Plaštanicu vjernici cjelivaju, a ponegdje postoji običaj da se nakon cjelivanja plaštanice provlače ispod stola na koji je ona postavljena moleći se Bogu, što bi im trebalo donijeti sreću.
U pravoslavnim crkvama se na Veliki petak ne služe liturgije, već Carski časovi sa čitanjem dijelova evanđelja o događajima u dane stradanja. Prema predanju zapisanom u evanđeljima, Isus Nazarećanin, car Judejski, umro je na krstu u “šesti čas dana” i zavjese jerusalimskog hrama precijepile su se na pola, sunce se pomračilo i sva zvona su popucala. Zato u pravoslavnim crkvama na Veliki petak ne zvone zvona, već se bogosluženja najavljuju drvenim klepalima, a konopi zvona se povežu da ne bi netko slučajno pozvonio.
Uz Veliki petak su vezani brojni običaji koji se mogu od kraja do kraja dosta razlikovati. Tako se veruje da će djevojke koje na današnji dan ukradu cvijeće iz crkvene porte i stave ga pod jastuk u noći uoči Velike subote sanjati svog budućeg muža, da onog tko danas opere kosu cijele slijedeće godine neće boliti glava kao i da kuću valja malo pomesti metlom i potom tu metlu baciti, a s njom i svo zlo iz kuće. Žene ovoga dana ne smiju uzimati iglu u ruke, da im na rukama ne bi izbili plikovi. Običaj je da se na taj dan ne sahranjuju pokojnici, iako to nije izrijekom zabranjeno, kako se ne bi uznemiravala zemlja u koju je položen Isus.
Na Veliki petak se bojaju jaja. Prvo jaje se oboji u crvenu boju koja simbolizira Kristovu krv i ono je „čuvarkuća“, smatra se zaštitnikom doma i često se čuva do slijedećeg Uskrsa. Postoji i drugo objašnjenje za bojanje jaja, naime najčešće se jaja bojaju u crveno i plavo gdje crvena simbolizira Kristovu božansku a plava ljudsku prirodu. Uz bojanje jaja vezana je priča da je Marija Magdalena Mironosica došavši u Rim poklonila crveno obojano jaje rimskom caru Tiberiju, poručivši mu da je Krist uskrsnuo.
Veliki petak je dan strogog posta i danas se ne sluša muzika. Jede se samo posna hrana, a ponegdje je običaj da se čitav dan do navečer ništa ne jede i ne pije. No, postoji još jedno vjerovanje vezano uz piće na Veliki petak, naime stari ljudi kažu: „koliko kapi crnog vina se na ovaj dan popije, toliko se kapi krvi dobije“. Što reći na to nego da treba nekad poslušati stare ljude, oni imaju puno životnog iskustva i mudrosti. Samo nemojte pretjerivati u „poslušnosti“, naročito ako vozite!
