Povodom 50 godina od izlaska prvoga broja stripa Alan Ford, Udruga Crtani romani šou priređuje izložbu koja će predstaviti Magnusove originalne stranice, razna hrvatska izdanja Alana Forda (stripovi), grafike i printove, s posebnim naglaskom na prvo talijansko izdanje Alan Forda “Il Gruppo T.N.T.” iz 1969. godine.
Ovim presjekom nekih od najpoznatijih i najefikasnijih trenutaka iz 50 godina duge povijesti izlaženja Alana Forda dovodi se u komparativni odnos vrijeme u kojem su nastali i u vrijeme kojem su izloženi kako bi se potaklo posjetitelje na aktivnije djelovanje i promišljanje o društvu oko sebe koristeći jasnoću i opću prepoznaljivost poruka i simbola iz stripa. Izložba je namijenjena široj publici i besplatna za posjetitelje.
Uoči izložbe, naš Jakov Novak je zapisao: “Postoji tek nekoliko djela popularne kulture koji su se stopili s hrvatskim kulturnim identitetom na način na koji je to bio slučaj s Alanom Fordom, talijanskim humorističnim stripom Maxa Bunkera i Magnusa. Strip koji u Hrvatskoj izlazi od 1972. godine za domaću je publiku od samog početka bio više od zabavnog štiva, kako se na strip tada gledalo, te je predstavljao katalizator socijalnih situacija u samoj bivšoj državi na način na koji niti jedan drugi medij nije mogao ili smio. Upravo je zabavni element stripa, čija je radnja smještena u dalekom New Yorku, omogućio da publika s lakoćom prihvati alegorijske crtice o vlastitom društvu, stvorene genijalnim prijevodom Nenada Brixyja, koji se i danas smatra jednim od najboljih hrvatskih prevoditeljskih radova uopće. Situacije, teme i likovi stripa postali su leća kroz koju se detektirala i komentirala društvena nepravda, nadmašujući u narodnoj reprodukciji „memeova“ i najveća satirična djela domaće pop kulture, poput Gruntovčana ili Malog Mista, uzimajući u obzir samo broj citata koji su postali dio općeg i aktivnog govora u obliku adaptiranih narodnih poslovica. Alan Ford je, ukratko, više od stripa.
On je živi fenomen za nekoliko generacija domaćih čitatelja i jedan od rijetkih zajedničkih aktivnih kulturnih momenata i točka povezivanja svih naroda bivše države. U Hrvatskoj se Alan Ford adaptirao u druge medije, rađene su kazališne predstave, organizirane tribine o njegovu značaju, na njega se referira u najpoznatijim domaćim filmovima i serijama, književnim djelima, novinskim i glazbenim tekstovima, grafičkom dizajnu, marketingu, o njemu se pišu knjige, otvaraju tematski parkovi, ugostiteljski objekti, moto klubovi… Alan Ford je s godinama postao dio imaginarija svih kulturnih, zabavnih i medijskih formi. Kao takav i danas ostaje važan dio društveno angažiranog izričaja, zadržavajući relevantnost britkih komentara i otvorene kritike društvenih odnosa, dobivajući nove perspektive kroz razvoj novih društvenih uređenja u Hrvatskoj.”
10.-12.5.2019./ Galerija PM-HDLU/Trg žrtava fašizma 16,Zagreb
